Komad „Hronika Galeb” premijerno će biti izvedena sjutra uveče, u 20.30 na obali Morače u Podgorici - na popularnoj plaži „Labud”. „Hronika Galeb” oko koje su se okupili dramski pisci Vasko Raičević, Dragana Tripković i Stefan Bošković iz Alternativne teatarske aktivne kompanije – ATAK, rezultat je njihovih istraživanja o vremenima kada je plaža „Labud” kojom dominira arhitektonsko djelo Vukote Tupe Vukotića bila jedna od najznačajnijih gradskih lokacija, posebno ljeti. Komad koji je režirao Mirko Radonjić sastoji se od jednočinki u kojima igraju mladi glumci Karmen Bardak i Aleksandar Radulović.
Ideja o „Hronici Galeb” je rođena prije dvije godine, kada su Atakovci sa kolegama iz arhitektonskog studija DVARP željeli da umjetničkim projektima skrenu pažnju današnjih generacija na lokacije koje su učestvovale u izgradnji gradskog duha Podgorice, objasnio je Raičević.
– Željeli smo da ta mjesta reafirmišemo, spojimo projekte sa arhitekturom. Došli smo do zaključka da je najpogodnije mjesto obala Morače i plaža „Labud”. Periodi koje smo odabrali reprezentuju državu i sisteme koji su postojali na ovom prostoru, pa smo izabrali da priču iz 70-ih, kada je SFRJ bila najbliža zapadu, u kojoj je vladao najliberalniji komunistički sistem koji gledamo kroz ružičaste naočare. Druga priča je iz `90-ih, kada je ovaj prostor doživio najveći krah, prije svega moralni, da ne govorimo o ratu i njegovim žrtvama. Treća priča bavi se današnjicom i nekim novim generacijama koje o prošlosti ne znaju ništa, ili ih nije briga – kazao je on.
Cilj je da kroz teatar na otvorenom vrate ljude na plažu „Labud”, u objekat „Galeb”, to jest na obalu Morače, poručila je Jovana Miljanić iz arhitektonskog studija DVARP, koji se bavi aktiviranjem i kreiranjem novih urbanih prostora.
Ova predstava je prilika da se zapitamo kakav je naš odnos prema gradu u kojem smo rođeni, porasli, prema njegovim vrijednostima, kako materijalnim, tako i moralnim, na koje se često pozivamo, primijetio je Radonjić.
- Radeći na komadu neprestano smo ove tri epohe propitivali u kojoj su korelaciji sa našom epohom. Stalno smo razmišljali kako ovaj prostor da otrgnemo od zaborava – istakao je reditelj.
On je izrazio strah da plaži „Labud” i objektu „Galeb”, koji ovim projektom napokon dolaze do ruku umjetnika, neće biti spasa i da je današnja generacija „posljednja karika u konačnom zaboravu ovih prostora”.
- Iskreno se nadam da ćemo promijeniti taj smjer, jer nije samo umjetnička nego i građanska obaveza svih nas da mijenjamo lice našeg grada na bolje i da pređemo prag te deklarativne ljubavi prema gradu u kojem živimo – poručio je Radonjić.
Karmen Bardak je istakla da nije od onih koji su rođeni u Podgorici, i da je prva proba bila njen prvi susret sa plažom i objektom „Galeb”. Svoju ulogu je izgradila na sjećanjima Podgoričana koji pamte odlaske na ovu plažu, a poslužila se i svojim emocijama koje u njoj budi ruinirani hotel „Fjord” u kojem je ljetovala dvije decenije.
- Rođena sam 1990. i stalno sam između priča svojih roditelja i bake o Titovim dobrim vremenima i onoga što imamo danas. Imam 26 godina uskoro ću imati svoju porodicu i moram da prihvatim ovo vrijeme da ne bih govorila svojoj djeci o „prohujalim vremenima” jer danas je moje najbolje vrijeme – kazala je Bardak.
U predstavi „Hronika Galeb” učestvuje i Rosanda Kovijanić i polaznici dramskog studija „Prazan prostor” Šćepan Glavatović, Lazar Dragović, Jelena Laban, Miloš Marecki, Marija Radusinović i Ines Rudović. Doprinos nastajanju ove predstave dali su i Sekretarijat za kulturu i sport Glavnog grada Podgorica, Kajakaški klub „Morača”, Crnogorsko narodno pozorište i KIC „Budo Tomović”. „Hronika Galeb” biće reprizirana 23. i 24. juna, takođe u isto vrijeme i na istom mjestu. S.Ć.


Galeb primijećen u Veneciji

Objekat „Galeb” koji se nalazi u centralnoj zoni Podgorice izgrađen je daleke 1960. godine. Ovu građevinu mogi smatraju najuspješnijim ostvarenjem Vukotića, a potvrda o njegovom kvalitetu je, kako je podsjetila Miljanić, činjenica da je proglašen jednim od četiri najuspješnija projekta prikazana u okviru projekta „Prikrivena blaga” na 14. arhitektonskoj izložbi u Veneciji 2014. godine.